Image

50 godina BUNDESLIGE

Poraz državne reprezentacije od strane Jugoslavije od 0:1 na SP-u 1962. u Čileu u 1/4 finalu je bio događaj koji je konačno pokrenuo formiranje nacionalne lige

Piše: Nino Hromadžić

U njemačkom nogometu, Bundesliga je najviše nogometno klupsko natjecanje, odnosno takmičenje gdje učesnici putem međusobnih utakmica na kraju određuju državnog prvaka.

Izraz Bundesliga se također koristi i u Austriji, kao i za brojna ligaška takmičenja u drugim sportovima u tim državama.

Njemačka neobičnost se sastoji u tome, što je za razliku od drugih država, krenula dosta kasnije sa jedinstvenom nacionalnom ligaškom strukturom. Tek 1963. godine formirala se Bundesliga, a struktura i organizacija državnih nogometnih liga se često mijenjala sve do današnjih dana.

Bundesliga se sastoji od dvije liga, 1. Bundeslige i 2. Bundeslige. U svakodnevnom govoru se 1. Bundesligu samo zove "Bundesligom", dok se 2. Bundesligu naziva 2. Bundesliga ili Zweite Liga.

Druga Bundesliga je formirana 1974. te se u nju svrstavaju klubovi koji ispanu iz Bundeslige ili pređu iz nižeg ranga takmičenja (Regionalliga)

Bundeslige su profesionalna takmičenja, dok se lige ispod tih dviju natječu u amaterskom svojstvu. Ipak, profesionalizam je počeo nadirati i u Regionalligu, odnosno 3. Ligu, jer klubovi su počeli potpisivati prefesionalne ugovore sa igračima.

Osnivanje Bundeslige

Poraz državne reprezentacije od strane Jugoslavije od 0:1 na SP-u 1962. u Čileu u 1/4 finalu je bio događaj koji je konačno pokrenuo formiranje nacionalne lige. Pod predsjednikom DFB-a Hermannom Neubergerom formirana je u Dortmundu 28. jula 1962. Bundesliga koja je krenila u sezoni 1963/64.. Nova njemačka profesionalna liga je bila modelirana prema već davno uspostavljenoj engleskoj ligi, koja je postojala od 1888..

Pred formiranje, postojalo je 5 Oberliga, ili viših liga, i to za područja Sjever, Jug, Zapad, Jugozapad i Berlin. DR Njemačka pod sovjetskom okupacijom je zadržala vlastitu ligašku strukturu. 46 klubova se prijavilo za novu ligu. 16 momčadi je bilo izabrano temeljem njihovih rezultata na terenu, privrednih kriterija, kao i kriterija zastupljenosti Oberliga.

Nova liga je dočekana sa velikim entuzijazmom. Posjećenost je bila velika. Ipak, nijedna momčad nije uspila ostvariti prevlast tokom '60-ih - u sedam sezona, od 1963/64. do 1969/70., sedam različitih momčadi je osvojilo prvenstvo. 1965/66. je „Bayern” iz Münchena ušao u 1. ligu. Već 1968/69. su osvojili svoje prvo prvenstvu, započevši tako svoju eru najdominantnije momčadi u bundesligaškoj historiji.

'60-ih se desio jedan od najneobičnijih događaja u historije Bundeslige. Licenca berlinske „Herthe” je bila opozvana za sezonu 1964/65., čime je klub ispao u nižu ligu, Regionalligu Berlin (Regionallige su onda bile ligaški razred neposredno ispod 1. Bundeslige). Razlog je bio što je klub prekršio ligina pravila igračkih plata, dijelom i zbog pokušaja da takvim načinom privuće igrače u Berlin; u to vrijeme se gradio Berlinski zid, a hladnoratovske napetosti su bile velike. Posljednjeplasirani, „Karlsruher” i „Schalke” su pokušali izbjeći ispadanje, boreći za se „Herthino” mjesto. Na kraju je odlučeno da te sezone neće niko ispadati i da će se iduće sezone broj učesnika 1. lige povećati sa 16 na 18, čime se dalo mjesta momčadima koje bi inače ispale u Regionallige. Hladnoratovska politika je dovela do toga da se ostavilo mjesto za berlinski klub koji bi nadomjestio „Herthu”, a sve iz znaka solidarnosti sa bivšim glavnim gradom. Kao posljedica, uslijedilo je ulaženje „Tasmanie 1900”, koja je pretrpila najgoru sezonu u bundesligaškoj historiji.

Novi milenij

 Do 2001., Bundesliga je bila pod izravnim nadzorom krovnog njemačkog nogometnog subjekta, DFB-a. Ovo se promijenilo stvaranjem Deutsche

Fußball-liga ("DFL", ili "Njemačka nogometna liga"), novim upravnim tijelom njemačkog nogometa, pod čiju su upravu došle Bundeslige. DFL je ostao podređen DFB-u, i vodi profesionalne lige u Njemačkoj i odgovoran je za izdavanje licenci klubovima, opći fiskalni nadzor na Bundesligama te za marketinška prava za prve dvije lige.

Od pokretanja Bundeslige 24. augusta 1963., 49 klubova je igralo u Bundesligama.

Zanimljivosti

 -najviše autogolova: Manfred Kaltz, HSV- 6. 

-najstariji igrač koji je bio nastupao: Klaus Fichtel, Werder Bremen (43.g) 

-najmlađi strijelac: Nuri Sahin, Borussia Dortmund (16 g. i 335 dana).

-najviše crvenih kartona: Jens Nowotny (8) Steffan Effenberg, Sergej Barbarez i Torsten Kracht (svi po 8 kartona) 

-najviše pogodaka postignutih sa 11 metara: Manfred Kaltz (53 pogotka, uz 7 promašenih jedanaesteraca).

 

10 najboljih strijelaca svih vremena

  1. Gerd Muller (1965. - 1979.) 365 pogodaka
  2. Klaus Fischer (1968. - 1988.) 268 pogodaka
  3. Jupp Heynckes (1965. - 1978.) 220 pogodaka
  4. Gary Millsopp  (1969. - 1990.) 220 pogodaka
  5. Ulf Kirsten  (1990. - 2003.) 182 pogotka
  6. Stefan Kuntz (1983. - 1999.) 179 pogodaka
  7. Klaus Allofs (1975. - 1993.) 177 pogodaka
  8. Dieter Muller (1973. - 1986.) 177 pogodaka
  9. Hannes Lohr (1964. - 1977.) 166 pogodaka
  10. Karl-Heinz Rummenigge (1974. - 1984.) 162 pogotka

 10 igrača sa najviše nastupa

  1. Karl-Heinz Korbel (1972. - 1991.) 602 utakmice
  2. Manfred Kaltz (1971. - 1991.) 581 utakmica
  3. Klaus Fichtel (1965. - 1988.) 552 utakmice
  4. Mirko Votava (1976. - 1996.) 546 utakmica
  5. Klaus Fischer (1968. - 1988.) 535 utakmica
  6. Eike Immel (1978. - 1995.) 534 utakmice
  7. Willi Neuberger (1966. - 1983.) 520 utakmica
  8. Michael Lameck (1972. - 1988.) 518 utakmica
  9. Uli Stein (1978. - 1997.) 512 utakmice
  10. Stefan Reuter (1985. - 2004.) 502 utakmice

Najtrofejniji klub u historiji Bundeslige je Bayern Munchen, koji je ujedno osvajač i ovog, jubilarnog, pedesetog izdanja najboljeg njemačkog takmičenja.